Prevođenje iz perspektive honorarne prevoditeljice

Naša kolegica, prevoditeljica koja sarađuje sa Agencijom za prevođenje Profis od samog osnivanja, a čije odlične prevoditeljske sposobnosti već duže vrijeme poznajemo, je podijelila sa nama svoje iskustvo iz prakse. Radila je na prijevodu 125 kartica stručnog medicinskog teksta o biopsiji prostate, a angažman je dobila preko prijatelja. Mislimo da će se većina prevoditeljica i prevoditelja složiti da je najveća odgovornost u prevođenju upravo medicinskih tekstova i da je potrebna ne jedna, nego više stručnih provjera. Naša kolegica je pokušala kontaktirati naručioca posla, međutim bezuspješno. Izgledalo je kao da se radi o najjednostavnijoj narudžbi posla – vi nama prijevod, mi vama novac, „no questions asked“, kako bi rekli Englezi. Prijevod je urađen, uručen posredniku, uredno plaćen, međutim, kolegica je imala potrebu da se klijentu ipak i pismeno obrati, u vidu pisma koje će dostaviti uz prijevod.

Prenosimo sadržaj pisma u potpunosti:

„Poštovani,

S obzirom na vrstu dokumenta koji je trebalo prevesti i činjenicu da nismo bili u kontaktu tijekom izrade ovog prijevoda, koristim priliku da skrenem pažnju na nekoliko stvari.

Kao što ćete imati prilike pročitati, dokument obuhvata različite aspekte postupaka za otkrivanje karcinoma prostate – od rektalnih sondi različitih vrsta do molekularne dijagnostike. Kako Vam je poznato, razvoj tehnologije i nauke u kontekstu globalizacije donekle diktira raširenu primjenu stranih naziva i skraćenica, dok bi eventualne lokalizirane pandane za neke od engleskih sintagmi bilo moguće utvrditi tek detaljnim konsultacijama sa ljudima iz struke. U slučaju ovakvih tekstova namijenjenih stručnjacima iz oblasti medicine, radiologije, molekularne biologije, itd., mogućnosti prevodioca „opće prakse“ su u velikoj mjeri određene, kako prirodom profesije, tako i raspoloživim vremenom i  budžetom.

U izradi ovog prijevoda sam se sa koristila sugestijama prijatelja ljekara i genetskih inženjera, izvorima dostupnim na internetu, te dosadašnjim iskustvom u radu sa sličnim tekstovima. Međutim, ukoliko namjeravate koristiti dijelove ovog prijevoda za dalje publiciranje, imajte na umu da je originalnu publikaciju pripremao tim stručnjaka, dok je prijevod radio prevodilac „opće prakse“ u vrlo kratkom periodu.  Iako sam laik u ovom području, smatram da je prijevod materijalno korektan i da će biti od koristi svakome ko se na ovaj način želi informirati o predmetnoj temi. U slučaju da Vam je potreban tekst na bosanskom jednako reprezentativan kao original na engleskom, napominjem da to znači dodatnu lekturu, lokalizaciju, detaljnu stručnu analizu i struci prilagođeno stilsko oblikovanje.

Nadam se da ćete biti zadovoljni prijevodom. U slučaju nejasnoća, pitanja, te eventualnih izmjena, slobodno me kontaktirajte.

Srdačan pozdrav,

S. Đ., prevoditeljica“ 

Odgovor od klijenta nije uslijedio, ili barem ne još. Ono što se nama čini kao najbitnije u ovome jeste visoki stepen odgovornosti kolegice i stručna provjera koju su izvršili poznavatelji struke. Obeshrabrujuće je što je očigledno da se prevođenje i dalje smatra tehničkim poslom iako navedeni primjer pokazuje da su u ovakvim slučajevima potrebne konsultacije čak i sa genetskim inženjerima. Pa ko je sretan, neka na brzinu nađe takvu osobu – spremnu da pomogne. Nadamo se da i drugi samostalni prevoditelji i prevoditeljice imaju ovako ozbiljan pristup radu, ili ako nemaju, da ne uzimaju prijevode koje nisu u stanju kvalitetno prevesti.  Mi kao agencija za prevođenje kojoj je glavni cilj kvalitet prijevoda, svakako podliježemo obavezi stručne provjere svih tekstova. Našoj S.Đ. čestitamo na urađenom prijevodu i ovu priču ćemo završiti humorom: Kolegica je nakon završenog prijevoda na pitanje prijateljice šta je radila ovih dana odgovorila: "Upravo sam završila biopsiju prostate..."  a prijateljica će, iskreno zabrinuta: "Šta ti je sa prostatom?!?"  :) :) :) 

O ispitu za sudske tumače

Od 2004. godine sam stalni sudski tumač za njemački jezik ili kako bih ja to ispravno voljela reći, tumačica. Na ovaj oblik se i sama želim što je prije moguće navići jer se predugo zovem muškim nazivom, za šta nema potrebe. Sjećam se kako sam se pripremala za taj ispit, učila sa svojom najboljom drugaricom, tražile smo sve moguće pravne rječnike, a najveću pomoć sam imala na radnom mjestu, gdje je gospodin Jörg Weike, penzionisani sudski referent iz Njemačke koji je došao u BiH da radi na reformi zemljišnih knjiga i katastra, bio moj najveći oslonac. Pored njega mi je advokatica Larisa Velić, koja je diplomirala pravo te položila advokatski ispit u Njemačkoj objašnjavala mnoge razlike između našeg i njemačkog pravnog sistema. Tada sam radila kao prevoditeljica za njemački jezik u Projektu zemljišne administracije, kojeg je u Bosni i Hercegovini implementiralo njemačko društvo za međunarodnu saradnju GIZ (tadašnji GTZ), a kofinansirale austrijska ADA i švedska Sida. Pripreme su tekle i ovdje navodim stvari koje sam tada učila, a među kojima nema razlike kada je riječ o pripremi za ispit za sudske tumače za engleski jezik:

• Sudske odluke (razne, ako nemate knjigu koja se bavi ovom tematikom, otiđite do notara ili pravnika i zamolite da vam nešto kopiraju, neka obrišu imena stranki. Tada nije bilo notara, danas bih preporučila da se također vježbaju prijevodi notarskih akata o osnivanju društva, raskidanju ugovora, oporuke, hipotekarni ugovori, itd.) 
• Sudska rješenja (o parnicama, razvodima braka, o statusnim pitanjima firmi) 
• Sastavi sudskih vijeća u BiH i u Njemačkoj, pojedinačne sudije, itd.
• Sve zemljišnoknjižne izvatke (A, B, C list gdje se spominju vlasnički udjeli, katastarske čestice i općine, tereti na nekretninama, itd.) 

I, naravno, ustave.

Izašla sam na ispit, ponijela njemački BGB prije svega zbog skraćenica koje je uvijek potrebno barem u fusnoti prevesti, pravne i ekonomske rječnike, korektor i tri hemijske. :) Za svaki slučaj. Također, i platila sam 400 KM, dok sam prošle godine platila 550 KM za engleski.

Kao i 2012. godine, kada sam konačno položila i ispit za sudsku tumačicu za engleski jezik, ispit je izgledao ovako:

Tada je na Filozofskom fakultetu, na Odsjeku za germanistiku radio profesor dr. Đorđević i profesorica dr. Zilić, koja je i danas tu. Profesor je u svom pomalo šaljivom tonu rekao da svi sjednemo tako da ne možemo prepisivati jedni od drugih i da osoba koju vidi da prepisuje nikad neće ni položiti. Za engleski jezik smo se 2012. godine svi okupili u amfiteatru Veterinarskog fakulteta, a komisija je bila sa univerziteta u Mostaru (da budem iskrena, ne znam sa kojeg od dva mostarska univerziteta) i komisija Ministarstva pravde FBiH. Par godina prije, kada nisam položila ispit za engleski (jer mi se nije moglo oprostiti što sam engl. profit prevela kao profit, a ne kao dobit - u jednoj rečenici se spomenulo - pa mi je prof. dr. Dizdar rekao da se vidi da se vidi da ja ne razumijem cijeli tekst. To mi je tada bila jedna od dvije greške, druga je bila što sam tužilac prevela kao attorney, zaboravivši napisati public attorney. Za to je rekao samo da je greška, eto to bi mi i oprostio. Po meni je ova druga bila mnogo veća, ali eto. Isto tako je bilo čudno što me tada Ministarstvo pravde nije pozvalo na ispit iako sam predala svu neophodnu dokumentaciju na vrijeme i uplatila 500 KM. Zbog toga sam morala sa još jednom djevojkom doći na dodatni ispit. Djevojka je položila, bile smo same u jednoj prostoriji u Ministarstvu pravde i kako to biva na ispitima, onaj ko drugom govori kako šta da piše padne, a ovaj drugi položi. :) Znači, prije ispita slobodno nazvati u Ministarstvo pravde (033 213 151) i raspitivati se o svemu, za svaki slučaj. 

Te 2004. na ispitu za njemački zadaci su bili jedna brakorazvodna presuda (na njemačkom) i jedna sudska odluka o nekoj parnici o zemljištu (na bosanskom/hrvatskom/srpskom). Bitno je naglasiti da sudski tumači prevode apsolutno sve šta piše, dakle od početka do kraja, ne izostavlja se ni jedno slovo, a kamoli pečat, pa se  pečat prevede otprilike ovako:

Okrugli pečat (ili službeni pečat ili kakav li je već, notarski žig...): Bosna i Hercegovina, Uprava za indirektno oporezivanje, Banja Luka.... sve šta stoji kao tekst pečata.

Ako postoji potpis, i on se prevodi: vlastoručni potpis (ako je nečitak i to napisati, ako je čitak, napisati ga).

Ako postoje zaglavlja, prevedite ih. Nemojte padati na tim sitnicama (bolje onda kao ja na profitu).

Kao što rekoh, taj sam ispit položila i još mi je bilo veoma drago kada mi je profesor Đorđević čestitao i kasnije me zvao da me pita za neke prijevode iz zemljišnoknjižnog sektora jer je čuo da sam prevela Komentar Zakona o zemljišnim knjigama.

Moj neuspjeh sa ispitom za engleski se nastavlja. 2010. godine sam postala mama i to mi je najveći životni uspjeh, ali i ispit koji traje cijeli život, a ocjenjivačica je veoma zahtjevna i ne ostaje previše vremena za spavanje.

Na web stranici Ministarstva pravde FBiH je izašao je oglas za sudske tumače, ja sam se pripremala koliko sam stigla, uplatila 500 KM kao i moj kolega Dario, međutim, nisam izašla na ispit. Zbog fijaska od prošlog puta sam osjećala da ipak nisam dovoljno učila. A neki unutrašnji glas mi je govorio da će na ispitu biti zadaci vezani za zemljišne knjige. Da sam poslušala taj glas, bila bih pametnija. Ovako me je Dario nazvao nakon ispita i kada mi je ispričao koji su zadaci bili na ispitu, bilo mi je jako krivo. Sa engleskog se trebao prevesti neki članak o zlostavljanju. Pošto je moj dragi Dario tih dana više izlazio, a manje učio, ni on nije položio. Te godine je inače veoma malo kandidata položilo i kasnije sam čula da su prolazili kandidati koji nisu sve preveli, tako da je neko 2012. godine pitao prije ispita da li može položiti neko ko nije do kraja preveo. Odgovor je bio da ne može. Znači, pitajte sve šta vas interesuje i prije ispita, bolje je za vas. Na kraju krajeva, borite se jer to je vaš novac i vaše vrijeme i nema potrebe za strahom od komisije. 

I došla je tako 2012. godina, oglas je objavljen, Dario i ja spremni kao zapete puške, toliko prijevoda prođe kroz naše ruke u agenciji da ni sami ne znamo šta da pripremamo. Učila sam kao i do sada, sve gore navedeno, a i Dario. Ponovo smo oboje pripremili svu neophodnu dokumentaciju (uvjerenje o državljanstvu, diploma, biografija itd) i uplatili naknadu za ispit. Sa engleskog na naš je bio zadatak da se prevede oporuka neke dame, a oporuka se sastavlja i obrađuje kod notara, sa našeg na engleski je bila prijavnica boravišta iz Mostara i uvjerenje o bračnom stanju kojim se potvrđuje da je neka gospođa nakon razvoda slobodnog bračnog stanja. Po meni veoma korisni zadaci za ispit jer se, realistički gledano, najviše takve stvari i dobijaju na prijevod.

Pismeni dio ispita smo i Dario i ja položili. Na usmenom dijelu je potrebno znati osnove Ustava BiH i FBiH, uređenje sudova, imenovanje sudija i slično. Kada sam polagala sudski za njemački, ovo je više bila formalnost, ovaj put su me fino ispitali o svemu. Iskreno, nisam znala odgovore na sva pitanja.

Položih ja, položi i Dario kao jedini muškarac! Dobro se sjećam kada smo izašli vani, lijep sunčan dan, Dario još u nevjerici, meni se po glavi motala pjesma Gangnam Style i željela sam na Skenderiji plesati od sreće. Konačno!

To je bilo početkom oktobra 2012. Ministarstvu pravde Federacije BiH je trebalo puna četiri mjeseca za ažuriranje liste sudskih tumača.

Svim budućim kandidatkinjama i kandidatima za sudske tumače želim puno sreće i da iz prvog pokušaja uspiju i polože ispite, a ako neko bude imao pitanja i ako bude potrebna pomoć, slobodno mi se obratite putem naše FB stranice.

Tihana Puzić

Agencija za prevođenje, Profis, Sarajevo

Uvijek sam bila zagovornica toga da se od djece može najviše naučiti i drago mi je kada vidim da je zaista tako. Oni su otvorenih umova, blistavih pogleda i ne prezaju od iskrenosti. Najbolji učitelji, iako mi odrasli često mislimo da isključivo mi njih podučavamo.

Tako sam prošlog ljeta u Drveniku u Hrvatskoj prisluškivala razgovor između dva dječaka na plaži. Dok su se igrali sa kamenčićima i pijeskom, pokušavali su jedan drugom da objasne određene lingvističke nedoumice između bosanskog i hrvatskog jezika. Tako je Tarik rekao Filipu da je njegova majka napravila sendviče za obojicu, a Filip onako malo zbunjen pita:

Majka? Misliš tvoja mama? – Ne, odgovara Tarik, moja nana, ne moja mama. Tvoja nana? To je tvoja baka?- opet bi zbunjeni Filip, na šta će Tarik još uvijek smireno – Ne baka, majka! Pa znači mama, skonta Filip! Neee, kaže Tarik već nervozno što ga Filip ne razumije, Majka bolan, moja nana!

-  Pa baka! kaže Filip…i tako su njih dvojica uveliko pokušavali jedan drugom da dokažu i pokažu na šta zapravo misle.

Bila sam u iskušenju da im objasnim razlike i ljepote tih razlika, ali sam ih pustila, jer će i sami shvatiti o čemu je riječ, a iskreno, uživala sam slušajući ih i smijala se njihovoj nedoumici.

Ove godine mi je na plaži u Lovištu, Hrvatska, prišlo više djece jer sam se tako lijepo ludirala sa svojom kćerkicom pa su i oni pomislili da bi mogli lijepo sa nama da se igraju, plešu i rade gimnastiku na plaži. I pričam ja sa svima, igram se, a mali Duje koji ima 7 godina vidi da ja pričam „drugim jezikom“ kako on to sam nazva. Pa je dijete samoinicijativno počelo da mi objašnjava razlike i prije svega da se pohvali kako on to sve zna. Tako će meni Duje lijepo objasniti da on kaže prijatelj, a na drugom jeziku, u Beogradu će ljudi reći drug. A to znači isto! Pa kruh se kaže na tom drugom jeziku hljeb. A vlak je voz! Slušaju i ostala djeca mudrolije ovih čarobnih jezika i dive se Dujetu, a ja onda upitah kako se na hrvatskom kaže mjesec maj. Kažu meni djeca – pa maj. I svi klimnuše glavom, rekao bi čovjek sve smo se sporazumjeli.

Vidim ja, nisu tu čista posla, pa ih upitah šta je to maj mjesec. Muk među mojom malom rajom na plaži. Eh sada, ne mogu se ja sjetiti kako se na hrvatskom kaže maj, pa nagađaj, a djeci smješno. Sjetih se Izeta iz serije Lud zbunjen normalan i njegovih prijedloga za nazive kalendarskih mjeseca na bosanskom, te u tome nekako svi skupa nadođosmo na svibanj. Naučih ja od djece svibanj i nikad ga više zaboraviti neću, a možda se i oni nekada sjete maja, bosanskog, srpskog, hrvatskog, makedonskog, slovenačkog, crnogorskog ili barem dio te priče koju im je jednog ljetnog prijepodneva pričala neka teta Tihana iz Sarajeva, Bosne i Hercegovine, gdje je ok reći i vlak i voz, i svibanj i maj, i definirati i definisati….a i nasmijati se svim našim jezicima i sjetiti se nekada i Top liste nadrealista. Ne pretjerivati u isticanju razlika, ali njegovati svoj jezik, proširivati svoje znanje i kao mali Duje, znati „strane“ jezike, pa barem one svojih susjednih zemalja.

Tihana Puzić

vlasnica Profis d.o.o.

Osvrt na studijsko putovanje „Višejezičnost i prevođenje u EU – od politike do prakse”

Sredinom oktobra 2012.godine je Evropska komisija organizovala studijsko putovanje u Brisel na temu „Višejezičnost i prevođenje u EU – od politike do prakse” na kojem su učestvovale prevodilačke agencije, predstavnici udruženja i univerziteta sa područja bivše Jugoslavije, Islanda te Škotske i gdje je Profis d.o.o. bila jedina prevodilačka agencija iz Bosne i Hercegovine.

Cilj studijskog putovanja je bio da se njegovim učesnicima pruži prilika da nauče nešto više o praktičnim aspektima politike višejezičnosti i prevođenja na evropskom nivou, kao i stvaranje platforme za interakciju između evropskih institucija i drugih evropskih aktera iz polja univerzitetskog obrazovanja, strukovnih udruženja i prevodilačkih kompanija.

Među već navedenim, manifestacija je također imala za cilj podržati i pokrenuti tržišta za jezike zemalja učesnica, a naročito podstaknuti saradnju između različitih sektora i njihovu buduću integraciju u širu evropsku ekonomiju.

Petodnevni program ovog studijskog putovanja uključivao je upoznavanje sa strukturom i organizacijom Evropske unije i njenih institucija, obilazak Evropskog parlamenta, detaljnije upoznavanje sa načinom rada i obimom posla Generalne direkcije za prevođenje (DGT) te predstavljanje bitnih statističkih podataka koji se tiču prevođenja i prevodilačke industrije.

Putovanje je između ostalog pružilo priliku da se upoznamo sa problemima i poteškoćama s kojima se suočavaju velike evropske prevodilačke kompanije, te načinima na koje se ti problemi rješavaju ili se pokušavaju riješiti.

Ono što je zanimljivo i značajno za naglasiti je da se u vremenu opće krize i recesije, prevodilačka industrija u EU dobro drži i jedna je od rijetkih grana koja nije zabilježila pad. Procjene kažu da je u 2008. godini prevodilačka industrija vrijedila oko 8,4 milijardi eura, a do 2015. očekuje se da će vrijednost premašiti 15 milijardi eura što predstavlja godišnji porast od oko 10%.

Sve u svemu ovo je bilo jedno poučno iskustvo u kojem smo uvidjeli da je Evropska unija voljna pružiti pomoć i prenijeti znanja ljudima naše regije te da je u budućnosti priključak Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji moguć, naravno uz mnogo napornog rada, zalaganja i zadovoljavanja mnogih kriterija.

Dario Jakovljević

Direktor

Profis d.o.o.